Križevački štatuti - Vinsko-pajdaške regule
Predstavljaju najstarije i najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule. Žanrom su mješoviti. U njima se nalaze i dramski, lirski i retorički oblici.
Prevladava usmenoknjiževna drama, folklorno kazalište.
Za razliku od srodnog Velikog rituala krštenja mošta koji se odnosi samo na Martinje, ovaj štatut važi tijekom cijele godine.
Križevački štatuti sadrže elemente koje odgovaraju teorijskim određenjima folklornog kazališta: sastavnice glume, tekstura te materijalni predmeti.
O slavi Križevačkih štatuta pisao je Antun Gustav Matoš (Još živu slavni Statuti).
Bitne osobe (pajdaši) ovih štatuta su stari pajdaši, mladi pajdaši, pajdašice, pridošlice. Dokument koji se mora voditi po ovim štatutima je hižn
i protokol. Dužnosnici su stoloravnatel (vidi domaća hiža i stol benefaktorov) i pomagači (činovnici, ašešori) oberfiškuš, fiškuš, popevač, čuturaš,
barilonosec, peharnik, govoraš i vunbacitelj. Štatuti reguliraju pravila ponašanja prigodom domaćih proslava i veselica u krugu prijatelja
("spravišća" i "pajdaštva").
POVIJEST
Jedni izvori navode da su iz 16. stoljeća.
Dvije su teze o izvorima Štatuta. Po jednoj ovi šaljivi dokument ima vrlo ozbiljnu osnovicu te tako predstavljaju važan pravnopovijesni dokument n
a hrvatskom jeziku. Okolnosti po ovoj tezi su bile ovakve: kraj oko važnog grada Križevaca bio je bogat vinogradima i klijetima. Kao takav privlačio
je strance koji su se pridruživali veselicama koje su često imale tragičan svršetak, zbog čega su se domaći stanovnici često žalili, te je mjesni sudac
morao uvesti pravila da bi stao na kraj izazivačima nereda.
Druga priča se poziva na 14. stoljeće i gašenje zavade križevačkih purgera i kalničkih "šljivara". Održana je velika pomirba u Križevcima uz veliko
"spravišće" odnosno veselicu. Akcija je uspjela - zavađenici postaše trajno prijatelji i u trajnoj slozi. Trodnevna veselica je bila regulirana
određenim pravilima, korijenima Križevačkih štatuta. Za te su se regule pobrinule tri osobe: križevački notarijuš, kalnički kaštelan i varoški sudec.
Cjelovito izdanje Križevačkih štatuta sabrao je, sastavio i priredio 1912. godine Zvonimir Pužar.
Danas se u Križevcima održava kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicionalna pučka svečanost Križevačko veliko spravišče.
Održava se u Križevcima od 1968. godine prvog vikenda u mjesecu lipnju. Temelji se na ovim štatutima.

- Nakladnik: PRIGORSKI MEDIA d.o.o.
- Uvez: tvrdi
- Barkod: 9789534985519